Stanovništvo

Islanđani su potomci skandinavskih (Vikinga) te keltskih doseljenika koji su došli (iz Irske i Škotske) potkraj IX. i poč. X. st. i čine više od 96% otočnog st. Od ostalih najbrojniji su Danci, Šveđani i Amerikanci. Služb. jezik je islandski, koji pripada germanskoj skupini, a srodan je skandinavskim jezicima. Većina st. govori i jedan strani jezik. S 2,8 st./km2 Island je najrjeđe naseljena eur. zemlja. Do kraja XIX. st. stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom i bilo je ravnomjerno rasprostranjeno u područjima gdje je poljoprivreda bila moguća. Nakon toga, pojavom komerc. ribarstva ind. povezane s njim, ali i razvojem ostalih industrija i tercijarnih djelatnosti, počinju preseljanja u priobalje. Danas je gotovo 2/3 zemlje praktički nenaseljeno, a praktički cjelokupno st. živi na obali. Posljedično, visok je stupanj urbanizacije, u gradovima živi 92% st. U gl. gradu, Reykjavíku, živi 113 400 st., a u širem grad. području 186 600 st., gotovo 2/3 st. zemlje. Ono uključuje gradove Kópavogur (25 700 st.), Hafnarfjörður (21 600 st.), Garðabaer (9000 st.) i dr. Najveći grad izvan regije Reykjavíka je Akureyri (16 300 st.) na S. Broj st. povećava se po stopi od 10‰ godišnje (prosj. 1990–98), dijelom prir. promjenom, a dijelom imigracijom. Stopa rodnosti iznosi o. 14‰, a smrtnosti o. 7‰. Pokazatelji visokog standarda su dug životni vijek (80 g.) i vrlo niska stopa smrtnosti dojenčadi, manja od 4‰. Stanovništvo do 15 g. čini 22,5%, ono od 15 do 65 g. 65,8%, a starije od 65 g. 11,7% ukupnog st. Više od 90% st. je evangeličko-luteranske vjeroispovijesti. Među ostalim ima katolika i različitih protest. zajednica. Obrazovna struktura je izvrsna, nepismenih gotovo nema. Školovanje je ugl. besplatno, osnovno do 16. godine obvezno, a uobičajeno je i srednje. Sveučilište u Reykjavíku osnovano je 1911, a 1987. i u Akureyriju.