Povijest

Prvi useljenici na otok bili su irski redovnici potkraj VIII. st. U IX. st. otkrivaju ga Vikinzi (874. spominje se dolazak norv. Vikinga Ingólfura Arnarsona) i nazivaju Ledena zemlja. U IX–X. st. otok nastanjuju iseljenici iz Norveške, Irske i Škotske te s obližnjeg otočja. U X. st. Vikinzi s Islandom otkrivaju Grenland i obale Sjev. Amerike; istodobno na I. prodire kršćanstvo, a uspostavljena crkv. organizacija pod izravnom je upravom norv. nadbiskupa. U X. st. postupno se ustrojava društv. sustav; oko 930. osnovano je predstavničko tijelo (Althing) ; prevagu imaju predstavnici vojničkih klanova. God. 1262. dolazi pod vrhovništvo norv. vladara (Haakon IV.), a proglašenjem Kalmarske unije (1397) pod vlast Danske. Ukinuta je samouprava, otokom upravljaju namjesnici iz Danske, a gospodarstvo stagnira; stanje se djelomično popravlja tek kada je Danska svojim namjesnikom na I. imenovala Islanđanina Skúlija Magnússona (1711–94). God. 1798. dan. uprava ukida Althing. Kielskim mirom 1814. I. je ostao pod dan. vrhovništvom; od 1834. zastupan je u Dan. parlamentu. Sred. XIX. st. pokret za neovisnost I. predvodi Jon Sigurdsson; 1843. obnovljen je Althing, ali samo kao savjetodavno tijelo dan. kralja. God. 1851. I. je proglašen sastavnim dijelom Danske. Pokret za odcjepljenje jača poč. XX. st.; od 1918. I. je s Danskom vezan samo personalnom unijom. U travnju 1940. otok su zauzele brit. postrojbe kako bi se spriječila njem. okupacija. Iste god. I. se proglašava nezavisnim. Islandsko ministarstvo, na čelu sa Sveinnom Björnssonom kao regentom, preuzima vlast. God. 1944. nakon referenduma proglašena je nezavisna Republika Island; prvi predsj. S. Björnsson. God. 1946. na I. se podiže velika amer. voj. zrakoplovna baza Keflavík; 1949. pristupa NATO-savezu. Od 1959. do 1971. na vlasti su koalicijske vlade Stranke nezavisnosti i socijaldemokrata, a od 1971. vlade ljevičarskih stranaka. Zbog neriješenih granica terit. voda (prava na ribolov) I. je vodio sporove s Vel. Britanijom (tzv. bakalarski rat 1970-ih).