Gospodarstvo

Gospodarstvo Islanda temelji se na priv. poduzetništvu, ali država ima znatan utjecaj i nadzor u nekim sektorima (bankarstvo i financije, energetika). S obzirom na ograničenost prir. bogatstava, gosp. kretanja umnogome ovise o kretanjima cijena gl. izvoznih proizvoda na svj. tržištu. Prema dohotku (o. 30 000 USD/st.) Island spada u bogate zemlje. Najvažnija grana gospodarstva je ribarstvo i s njime povezane djelatnosti (prerada ribe, proizvodnja opreme). Zbog važnosti tog sektora za zemlju te ugroženosti ribljeg fonda od prevelikog izlova, Island je prva zemlja koja je uvela ekskluzivnu ekon. zonu. Mogući gubitak kontrole nad ribolovnim područjima jedan je od gl. razloga sudržanosti Islanda prema uključenju u EU. Poljoprivreda, koja je bila gl. grana gospodarstva do poč. XX. st., danas ima malu važnost. Stočarstvo (ovčarstvo i govedarstvo) važnije je od ratarstva, a gl. problem je nedostatak obradiva tla. Uzgajaju se krmno bilje, krumpir, repa i druge okopavine. Nakon II. svj. rata intenzivno se grade plastenici koji se griju geotermalnom energijom, a uzgaja se različito povrće, cvijeće, voće (čak i banane). Vruća voda koristi se i za grijanje kuća i u industriji. Island obiluje hidroenergijom, što ga je usmjerilo na industr. grane koje troše mnogo el. struje: proizvodnju aluminija, ferosilicija, umjetnoga gnojiva i drugu kem. ind., ugl. na temelju uvoznih sirovina. Tradicionalno je razvijena različita ind. vezana uz ribarstvo, a u novije vrijeme u nastojanju diversifikacije razvijaju se graf., elektrotehn., elektron. i ostala moderna ind. U gospodarstvu važnu ulogu ima turizam, zemlju godišnje posjeti o. 300 000 stranaca. Vanjskotrgovinska razmjena dosta je visoka, a bilanca promjenjiva. Riba, ribarski proizvodi te oprema za ribarstvo daju 60–70% vrijednosti izvoza. Od ostalih roba najvažniji su aluminij, farmaceutski i kem. proizvodi. Uvoze se strojevi i oprema, nafta i različite sirovine, prehr. proizvodi. Gl. su partner zemlje EU (više od pol. uvoza i 70 % izvoza), najviše Njemačka, Vel. Britanija, Francuska, Nizozemska, od ostalih zemalja SAD i Norveška. Na Islandu nema želj. pruga, a izvan gradova asfaltirane su samo gl. ceste. Hringvegur je “prtenasta” cesta koja obilazi cijeli otok.